Kako nastaje i kako se liječi holesterol

Holesterol kao jedan od oblika masti neophodan je ljudskom organizmu za razne funkcije, među kojima su i izgradnja ćelijskih membrana i proizvodnja važnih hormona. Najznačajnije je to što se holesterol proizvodi u ljudskom organizmu (najviše u jetri) i nije ga potrebno unositi.

Nepotrebnim unošenjem holesterola iz ishrane povećava se njegov nivo u krvi što, između ostalog, doprinosi aterosklerozi (sužavanje, otvrđavanje i začepljenje arterija koje opskrblju srce krvlju) i on je, kao poseban faktor, u jakoj vezi sa srčanim bolestima i stopom smrtnosti od infarkta.

Holesterol ne putuje sam u arterijama i venama već sa različitim prenosiocima koji imaju svoju gustinu i težinu. Najteži nosači holesterola se nazivaju HDL (lipoproteini visoke gustine), a lakši se nazivaju LDL (lipoproteini niske gustine).

HDL je takozvani dobri holesterol i on čovjeka štiti od srčanih oboljenja. Razlog za to je što HDL u stvari uklanja i sakuplja holesterol iz arterija, jer ga tokom prenosa kroz krovotok ponovo vraća do jetre koja ga se oslobađa uz pomoć žuči. Uklanjenjem holesterola sa zidova arterija sprečava se ateroskleroza, a time i svi rizici povezani sa njom.

LDL je, sa druge strane, takozvani loš holesterol koji je povezan sa povećanim rizikom od srčanih oboljenja. Kada je njegov nivo povišen onda se lijepi za unutrašnjost arterija čime se smanjuje njihova elastičnost i sužava ih, odnosno začepljuje (ateroskleroza). Tada je povećan rizik za srčani ili moždani udar. Zato je važno posmatrati ukupnu sliku masti u krvi sa HDL i LDL, pored ukupnog holesterola.

Uzroci visokog holesterola

Ishrana životinjskog porijekla bogata zasićenim masnim kiselinama ali i drugim štetnim supstancama povećava holesterol u krvi, prije svega, LDL. Holesterol se jedino nalazi u namirnicama životinjskog porijekla, kao što su sve vrste mesa (crveno, bijelo, riba), jaja, maslac, rafinisana ulja, sir, mlijeko… Holesterola, dakle, nema u biljnoj ishrani.

Životinjske masnoće (zasićene) se potpuno razlikuju od biljnih jer su na temperaturi tijela čvrste, dok su biljne masti (nezasićene) tečne. Čvrste masnoće nedvosmisleno povećavaju holesterol u krvi, lijepe se za zidove arterija stvarajući aterosklerozu.

Istraživanja pokazuju da zasićene masne kiseline (ishrana životinjskog porijekla) imaju dvostruko veću moć da povise holesterol u krvi nego što nezasićene masne kiseline (bilja ishrana i biljna ulja) imaju da ga snize. To znači da je potrebno duplo više unositi nezasićene masne kiseline, da bi se poništili efekti zasićenih masnih kiselina. Stoga je, na primjer, crveno meso štetno ne samo zbog toga što sadrži holesterol, već zato što sadrži mnogo zasićenih masnih kiselina.

Osim životinjskih masnoća (zasićene masne kiseline) i životinjski proteini utiču na povećanje holesterola. To posebno ističe dr Kolin Kempbel, decenijama vodeći autoritet u svijetu, vođa “Kineskog istraživanja”, najvećeg projekta istraživanja ishrane koji ikad realizovan u svijetu, a koji je ustanovio više od 8.000 statistički značajnih veza između različitih faktora ishrane i oboljenja. Prema tim nalazima, korelacija između unosa masnoća i unosa životinjskih proteina iznosi više od 90 odsto, a to znači da se unos masti paralelno povećava sa unosom životinjskih proteina.

Dr Kempbel ističe da na desetine eksperimentalnih istraživanja pokazuju da hranjenje pacova, zečeva i svinja životinjskim proteinima (npr. kazeinom) dramatično povećava nivo holesterola, dok biljni proteini (npr. sojini proteini) dramatično snižavaju nivo holesterola. Istraživanja na ljudima ne samo da pokazuju iste nalaze, već pokazuju da unos biljnih proteina ima još veću moć u snižavanju nivoa holesterola od prostog ograničavanja unosa masti i holesterola.

Holesterol je, prema relevantnim istraživanjima, povezan ne samo srčanim bolestima već i sa različitim vrstama raka i dijabetesom.

Zdrava ishrana snižava holesterol

Potpuno je logično da se holesterol u organizmu najbolje kontroliše tako što se povećava dobar (HDL), a smanjuje loš (LDL) holesterol. Najbolji način za to je zdrav način života, prije svega, zdrava ishrana i fizička aktivnost uz prekid unosa otrova u organizam poput cigareta, alkohola, kafe...

Dokazano je da vježbanje povećava dobar holesterol, ali vježbanje koje povećava stopu otkucaja srca i zahtijeva ritmičke pokrete tijela i duboko disanje, a to može biti trčanje, vožnja bicikla i drugi sportovi. Vježbanjem i znojenjem čovjek se oslobađa štetnih i masnih materija iz tijela, čime se smanjuje nivo holesterola u krvi.

Zdrava ishrana je ipak ključna za regulisanje masnoće u krvi na duži rok. Namirnice koje smanjuju loš a povećavaju dobar holesterola su, prije svih, bijeli luk i grejpfrut, a potom šargarepa, bademi, orasi, paprika, paradajz, limun, kivi, pasulj, maslinovo i laneno ulje… Uostalom, skoro sve namirnice biljnog porijekla – voće, povrće i mahunarke, žitarice, orašasti plodovi i sjemenje, povoljno utiču na holesterol i uopšte na zdravlje. One sadrže, između ostalog, biljne masti koje su sačinjene od takozvanih nezasićenih masnih kiseline koje su neophodne organizmu, a uopšte nemaju holesterol.

U nezasićene masne kiseline spadaju pojedine esencijalne masne kiseline koje organizam, za razliku od ostalih, ne može sam da proizvede (grupa omega), i zato se moraju unositi putem zdrave hrane i biljnih ulja. Ove kiseline, kao sastav masti, osim što snižavaju holesterol, između ostalog, regulišu krvni pritisak, utiču na rad kardiovaskularnog sistema, poboljšavaju imuni sistem i djeluju preventivno na zdravlje...

U biljnoj hrani su naročito važna i vlakna koja pomažu u snižavanju holesterola, tako što djeluju vezivanjem holesterola i žučnih kiselina (koje luči jetra) u tankom crijevu, sprečavajući time njegovu apsorpciju. Međutim, ako nedostaju vlakna, i žuč i holesterol se apsorbuju u krv povećavajući nivo holesterola u krvi.  Žučne kiseline se  proizvode u jetri od holesterola. Kao rezultat toga, što više žuči izgubite stolicom, a biljna vlakna pospješuju stolicu, to više holesterola tijelo mora da iskoristi kako bi načinilo nove žučne kiseline koje su neophodne za razlaganje masti. Dakle, biljna hrana bogata vlaknima i svim drugim sastojcima sprečava i liječi holesterol i uopšte srčane bolesti.

Cijeđeni sokovi snižavaju holesterol

Uz zdravu hranu, veoma korisni su sokovi od cijeđenog voća i povrća koji dodatno potpomažu izbacivanju štetnih materija i masnoća iz organizma. Za snižavanje holesterola, kao i, uostalom, za rješavanje najvećeg broja zdravstvenih problema preporučuje se terapija konzumiranja cijeđenih sokova uz post. To znači da se u periodu od najmanje 7 dana konzumira oko dva litra sokova i najmanje 1,5 litra vode dnevno. Na ovaj način se može brzo reagovati i uticati na snižavanje holesterala koji se potom održava zdravom ishranom. Sokovi od grejpfruta, pomorandže i limuna su najdjelotvorniji za snižavanje holesterola, jer pročišćavaju jetru koja je zadužena za filtriranje krvi.

Pročišćavanje organizma snižava holesterol

Pročišćavanjem organizma, a naročito jetre i bubrega koji su zaduženi za filtriranje krvi, može se brzo sniziti holesterol, a koji se potom može održavati normalnim zdravom ishranom. Pročišćavanje jetre i bubrega, i uopšte organizma, osim sa zdravom ishranom i cijeđenim sokovima, obavlja se i korišćenjem ljekovitih biljaka u različitim formama, kao što su tinkture, čajevi, mješavine itd. Za više informacija o programima detoksifikacije organizma pogledati ovdje.

Holesterol i genetika

Postoje ljudi koji genetički imaju sklonost ka nižim nivoima holesterola. Međutim, ako upražnjavaju nezdrav način života, ipak mogu da dobiju infarkt. Druge osobe imaju “loše gene” koji ih predodređuju za visok holesterol. Međutim, ako zdravo žive mogu definitivno da odlože ili potpuno izbjegnu probleme. Postoje i ljudi koji su genetički skloni da imaju visok nivo holesterola u krvi, ali ne moraju da pate od rizika od infarkta jer žive zdravim stilom života i imaju visok HDL.

Što se tiče ljekova za snižavanje holesterola, oni su među najprodavanijima u svijetu. Problem je što ti ljekovi mogu i izazivaju nus pojave. Takođe, ljekovi truju organizam i ako se uzimaju na duži rok mogu izazvati brojne probleme. I u krajnjem, ljekovi suštinski ne rješavaju problem holesterola, za razliku od zdravog načina života koji nema bilo kakve štetne efekte.

Zdravko Vučinić

Napomena: Za više informacija o programima prirodnog liječenja i detoksifikacije organizma pogledati ovdje.