Koliki je značaj zdrave ishrane

07/03/2014   Administrator   Zdrava ishrana
Koliki je značaj zdrave ishrane

Hranimo se kako nalažu pogrešne piramide ishrane po školama i bolnicama iako već dugo postoje dokazi o štetnosti visokoproteinske hrane. O čemu se tu radi? Zbog čega u vremenu najrazvijenije medicine imamo najviše bolesnih ljudi?

Čovek nije mesojed i to dokazuju mnogobrojne studije. Ukoliko uporedimo digestivni trakt čovjeka i životinja mesojeda i biljojeda, vidjećemo da čovjek spada u grupu biljojeda po svim karakteristikama. Lav je brz i može uhvatiti antilopu u trku, ima kandže kojima hvata plijen i kida meso oštrim zubima. Čovjek, kao i biljojedi ne mogu uhvatiti životinju u trku, nemaju kandže i imaju ravne kutnjake. Probajte da skočite na kravu, odgrizete parče mesa i biće vam jasno da nijesmo opremljeni za ubijanje. Mesojedi imaju kiselinu u ustima gde započinje varenje mesa,  u stomaku imaju 20 puta jaču kiselinu od čovjeka i veoma kratka crijeva kroz koja meso prođe za nekoliko sati svareno.

Ljudi i životinje biljojedi sa druge strane nemaju kiselinu u ustima, imaju veoma slabu kiselinu u stomaku koja ne može variti meso, tako da dolazi do raspadanja a ne varenja. Čovek ima veoma duga crijeva tako da meso ostaje u stomaku 72 sata, što je 3 dana. Ostavite parče mesa tri dana na sobnoj temperaturi i vidjećete šta se dešava u stomaku. Produkti raspadanja tog mesa će se resorbovati u tijelo i mogu izazvati rak i mnoge druge bolesti.

Meso koje se nalazi po prodavnicama je odavno u procesu raspadanja ali se vještačka boja održava ugljen-monoksidom kojim se prska. U mesu se takođe nalaze hormoni koji se životinjama na farmama daju da bi brže rasle i donijele više novca. Ti hormoni mogu izazvati rak prostate i dojke ali i rani pubertet kod djece tako da danas imamo djecu koja već u 5-6 godina dobijaju prve karakteristike puberteta.

Rijetko će vam to neko jasno i jednostavno objasniti ali radi se o sljedećem – masnoće iz mesa i mlijeka zapušavaju krvne sudove i ako se taj krvni sud nalazi u srcu, doći će do infarkta, ako se nalazi u mozgu, doći će do moždanog udara. Jednostavno i ubojito. Šta je onda naš lijek, šta trebamo jesti, pitate se? Lijek je vrlo jednostavan i djelotvoran. Ono što hranu čini hranom je sunčeva energija uskladištena u njoj. Sunce je primarni izvor energije na zemlji. Sunčeva energija se transformiše fotosintezom u biljkama i tako dobijamo sekundarni izvor energije. Kada jedemo meso, mi takođe uzimamo sunčevu energiju ali trećerazrednu, transformisanu kroz biljke i životinje, što ukazuje da je meso siromašan izvor energije, dok su sunce i biljke čisti i bogatiji izvori energije.

Posle Sunca, sljedeći čist izvor energije su žive nekuvane biljke, jer se kuvanjem hrana ubija i životna snaga nestaje. Ako posadimo pečenu jabuku, iz nje ništa neće izrasti jer u njoj nema života, ali ako posadimo sirovu jabuku, iz nje će izrasti prelijepo drvo koje će roditi hiljade drugih plodova. Tako i kod nas ljudi, mi našu životnu snagu pospješujemo samo hranom koja ima životnu snagu. Nešto što je mrtvo će nam samo oduzeti životnu snagu i naše tijelo će početi da stari i umire. Umorni smo i pospani kada jedemo kuvanu – mrtvu hranu. Nasuprot tome, kada jedemo živu – sirovu biljnu hranu, osjećamo se osvježeni i odmorni. Samo život može dati život!

Loša ishrana, nedostatak sunca i svježe vode je jedan od glavnih uzroka mnogih bolesti. Pravilna ishrana, detoksikacija i sunce mogu liječiti hronične bolesti čak i terminalne poput raka.

(sa predavanja dr Sladjane Velkov)

www.zivetizdravo.org

 

5 1 1 1 1 1 Ocijeni 5.00 (1 Glas)

Tagovi:   voće

Prevod

English French German Italian Portuguese Russian Spanish
  1. Najnovije
  2. Najčitanije

Zdravko Vucinic: Prirodno lijecenje neizlecivih bolesti

Zdravko Vucinic: Kako procistiti organizam

Ohrabrenje za majke!

 

Portal BUDITEZDRAVI.info pokrenut je 2012. godine i namijenjen je svim ljudima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta koji govore jezicima naroda bivše Jugoslavije, a koji su zainteresovani da se kvalitetno informišu o svim aspektima zdravlja.

Opširnije

Najbolje ocijenjeni

Copyright © 2012 Institut za prirodnu medicinu Podgorica. Sva prava zadržana.