Droga - vrste, posljedice, rješenje

Droga je svaka supstanca biljnog ili sintetičkog (hemijskog) porijekla koja, kada se unese u organizam, utiče na fiziološke i psihičke funkcije čovjeka, odnosno mijenja njegovo stanje svijesti, ponašanje i raspoloženje.

Droga nakon ponavljane upotrebe kod čovjeka dovodi do stvaranja psihičke i fizičke zavisnosti. Posljedice konzumiranja droge mogu biti različite, a kreću se od manjih zdravstvenih problema do smrtonosnih ishoda. U narednim redovima biće detaljnije objašnjeno kako različite vrste droge utiče na čovjekovo fizičko i mentalno zdravlje.

Najćešće opojne droge:

Duvan

Korov koji sadrži najmanje  4.000 štetnih materija od kojih su mnoge kancerogene. Nikotin, kao glavni sastojak duvana, je najrasprostranjenija psihoaktivna supstanca koji vjerovatno izaziva najjaču psihičku zavisnost posle heroinske. Za opširnije informacije može se pročitati članak - “Duvan, najsmrtonosnija droga na svijetu”.

Marihuana (u žargonu „trava“, „vutra“, „gandža“);  Hašiš (u žargonu „šit“, „čokolada“)

Marihuana se dobija od lišca, a hašiš od smole sa cvjetova i plodova od indijske konoplje kanabis. Koristi se tako što se najčešće smiješa sa duvanom („džoint“), a takode se žvaće, guta ili ušmrkava.

Jedna od varijanti koja je od skora „aktuelna“ na tržištu je tzv. „skank“, koncentrovana marihuana.

Djelovanje marihuane

Prvi efekti dejstva prisutni su nakon pola sata, a traju oko 3 sata. Promjena raspoloženja, opuštenost, osjećaj euforije i omamljenosti, smijeh bez razloga, nejasan i nerazumljiv govor, vrtoglavica, problemi sa ravnotežom, pretjerana osjetljivost na okruženje, pogrešna orjentacija u vremenu i prostoru, izoštrena čula, neobično žive boje.

Štetne posljedice

-  hronična depresija i otupljenost;
-  teškoće pri razmišljanju;
-  smanjenje sposobnosti pamćenja i učenja;
-  gubitak životnog interesovanja i motivacije;

-  otuđenost

-  anksioznost;
-  poremećaji raspoloženja;
-  simptomi ozbiljnih duševnih oboljenja;
-  bronhitis i plućna oboljenja;
-  poremećaj ovulacije i menstrualnog ciklusa kod djevojčica;
-  sterilitet kod muškaraca;
-  problemi održavanja trudnoće kod žena;
-  psihička i fizička zavisnost.

Heroin (u žargonu „žuto“, „dops“, „hors“)

Heroin je jedna od najčešće zloupotrebljavanih droga kod nas i u svije­tu iz razloga što je lako dostupan na tržištu, lošijeg kvaliteta. Heroin je droga iz porodice opijata. Dobija se preradom morfijuma koji se dobija iz opijuma. Čisti heroin je prah bijele boje ali zbog miješanja sa drugim supstancama (gips, mišomor, aspirin, šećer u prahu i slično), javlja se u nijansama od svijetlo do tamno braon boje.
Koristi se ušmrkavanjem ili intravenski.

Djelovanje

Ima sedativno dejstvo. Neposredno nakon uzimanja dovodi do opšte usporenosti, pospanosti, gubitka interesovanja, usporavanja disanja, usporavanja rada srca ili kratkotrajnog osjećaja euforije (naglašenog osjećaja zadovoljstva) koji ubrzo prelazi u letargiju. Javljaju se i slabost, malaksalost, mučnina, povraćanje.

Štetne posljedice

-  dezorjentisanost;
-  oštećenje jetre;
-  smanjenje potencije;
-  brzo razvijanje psihičke i fizičke zavisnosti;
-  mogućnost zaraze hepatitisom „B“ i hepatitisom „C“ (intravenski);
-  mogućnost zaraze HIV-om (intravenski);
-  oštećenje krvotoka (kod intravenskog uzimanja heroina);
-  rizik od moguće smrti usljed prekomjerne količine droge u tijelu (predoziranje);
-  socijalno, materijalno i duševno propadanje;
-  vrlo brzo dolazi i do karakternih promjena u ponašanju – zavisnik je sklon manipulacijama svake vrste, dolazi u sukob sa zakonom (krađe, prostitucija, dilovanje), tako da se svi potencijali nekada zdrave mlade osobe svode na samo jednu aktivnost: nabavljanje sledeće doze po svaku cijenu.

Kokain (u žargonu „bijelo“, „koka“, „snijeg“)

Droga koja se dobija iz lišća biljke koka koja raste u Južnoj Americi. Izgleda kao kristalan prah bijele boje.
Koristi se ušmrkavanjem ili pušenjem (čist ili u kombinaciji sa drugim drogama), utrljavanjem u sluzokožu ili intravenski.

Djelovanje

Ima stimulativno dejstvo, odmah nakon upotrebe dovodi do razdražljivosti, agresivnosti, euforije, porasta samopouzdanja, energije, pričljivosti, nekritičnosti i prenaglašavanja vlastitih mogućnosti, sklonosti ka nasilju i nasilničkom ponašanju. Dovodi do povećanja krvnog pritiska, ubrzanja rada srca, suženja krvnih sudova, osjećaja lažne veselosti, snage, gubitka potrebe za hranom i snom, ili kratkotrajnih psihičkih poremećaja.
Dejstvo je kratkotrajno (1-2 sata) što iziskuje uzimanje supstance više puta u toku dana, pa time i enormna materijalna sredstva.

Štetne posljedice

-  mogućnost izazivanja moždanog udara;
-  mogućnost izazivanja srčanog udara (infarkta);
-  hronične psihičke smetnje (psihoze, manično-depresivna stanja);
-  oštećenje nosne sluznice i nosne hrskavice;
-  smanjenje potencije;
-  oštećenje jetre;
-  mogućnost zaraze hepatitisom „B“ i hepatitisom „C“ i seksualno prenosivim bolestima zbog promiskuitetnog ponašanja;
-  mogućnost zaraze HIV-om;
-  socijalno, materijalno i duševno propadanje.

Ekstazi (u žargonu „ekser“, „eks“, „sintetika“)

Ekstazi (MDMA) je droga koja se najčešće koristi na „rejv“ žurkama. Ona se dobija sintetičkim putem od amfetamina. Pakuje se u tabletama različitih boja, reljefa i kapsula. Uzima se gutanjem.

Djelovanje

Nakon upotrebe ekstazi izaziva osjećaj pojačanog opažanja, mijenja doživljaj vremena i prostora, sa mogućim blagim halucinacijama. Osoba postaje hiperaktivna, pričljiva, puna energije, „ne drži je mjesto“. Droga maskira osjećaj umora i žeđi, a višesatno plesanje u zagrijanim i zagušljivim klubovima može dovesti do pregrijavanja tijela i smrtnog ishoda. Česte su i pojave moždanog udara. Dejstvo ekstazija traje oko 3-4 sata, ali efekti mogu da se prolongiraju i traju 24 sata i duže. Javljaju se fenomeni tipa „flashback“ (ponavljanje događaja, scene iz prošlosti) čak i nekoliko mjeseci nakon uzimanja.

Štetne posljedice

-  povećanje krvnog pritiska i rizik od moždanog udara;
-  ubrzani rad srca;
-  suvoća ustiju, jaka dehridacija;
-  povećanje tjelesne temperature;
-  toplotni udar;
-  moguća smrt usljed toplotnog udara ili zastoja rada srca;
-  grčenje mišića, grčenje donjih ekstremiteta;
-  oštećenje mozga;
-  oštećenje jetre;
-  poremećaj sna;
-  psihički poremećaj (jake depresije i nemir);
-  anoreksija;
-  smanjena motivacija ili depresivno raspoloženje koje traje danima.

Amfetamini (u žargonu „speed“ – brzina)

Pakuju se kao kapsule ili tablete različitih boja bijelog praha.

Djelovanje

Povećana budnost i pričljivost, agresivnost, smanjenje apetita i potreba za snom.

Štetne posljedice

-  povećanje krvnog pritiska;
-  ubrzan rad srca;
-  ubrzano disanje;
-  povećana tjelesna temperatura;
-  zamagljenje vida;
-  gubitak koordinacije.

LSD (u žargonu „trip“, „kartončić“, „esid“)

LSD je sintetička halucinogena droga u obliku cigaretnog listića, veličine nokta malog prsta, obojena šarenom ikonografijom, ponekad u obliku želea.

Djelovanje

Nagli i jaki poremećaji vidne i slušne percepcije, miješanje pojmova, značajne promjene u ponašanju.

Štetne posljedice

-  povećanje krvnog pritiska;
-  ubrzani rad srca;
-  povećanje tjelesne temperature;
-  povećanje šećera u krvi;
-  psihički poremećaji (paranoja, šizofrenija);
-  pojava suicidnih (samoubilačkih) ideja;
-  znojenje;
-  mučnina i povraćanje;
-  oštećenje mozga.
LSD posebno pogubno utiče na psihičko zdravlje.

Inhalanti (ljepila, benzin, aceton, razne boje i lakovi)

Mnoga djeca ulaze u svijet drogiranja „snifovanjem“ ljepila. Takođe je dosta rašireno udisanje acetona, raznih lakova, pa čak i benzina, plina za upaljače, lakova za kosu, različitih dezodoranasa. Zajedničko za ova sredstva je to što su vrlo dostupna, mogu se naći u svakom domaćinstvu i jeftina su u prodaji.
Snifovanje je uglavnom grupna aktivnost. Ljepilo se najčešće istiska u najlonsku kesu iz koje se udiše para.

Djelovanje

Obično nakon nekoliko udisaja dolazi do povišenog uzbuđenja, lagane euforije, veselosti, osjećaja snage, svemoći. Nakon otprilike pola sata snifovanja, dijete postaje vrlo omamljeno, oči mu suze, ne vidi dobro obrise predmeta i ljude oko sebe, zuji mu u ušima, poremećena mu je ravnoteža. Neka djeca imaju i halucinacije ali je veća vjerovatnoća da to u stvari sanjaju jer padaju u stanje polusna.

Štetne posljedice

-  duža upotreba ovih sredstava stvara probleme u pamćenju, oštećenje mozga, gubitak apetita, anemiju;
-  smrtni slučajevi su rijetki ali se dešavaju usled gubitka vazduha zbog prečvrsto vezane kese oko vrata.

Ko su bili prvi narkomani i kako je sve počelo?

Da li ste se ikad zapitali ko su bili prvi narkomani? I kako su uopšte došli na ideju da to rade? Odakle potiče konoplja kanabis od koje se proizvode marihu­ana i hašiš? Iz Indije. Odakle potiče duvan? Iz Sjeverne Amerike odakle su ga u Evropu prenijeli španski moreplovci.

Šta su urođenici radili sa ovim korovima? Sjećate li se nekih dobrih „kaubojskih“ film? … I veliki poglavica je popušio „lulu mira“ sa svojim novim „bijelim bratom“… Urođenici su to radili u ritualne svrhe. Rituali posvećeni kome? Bogovima. O kakvim „bogovima“ je ovdje riječ? Izvjesno nedobronamjernim kad svoje podanike navode na destruktivno ponašanje. Ali to je jedna druga i duga priča.

Sudjelovanje u tim ritualima podrazumijevalo je još neke aktivnosti kao što su razne vrste sakaćenja i probadanja djelova tijela, mazanje bojama i tetoviranje, korišćenje psihosomatskih narkotika i mješavina različitih korova i biljaka, čiju tajnu recepturu su poznavali vračevi, šamani i gurui, ritualni ples uz ritmičku jednoličnu muziku i orgijanje.

Da li sve ovo podsjeća na nešto što vidimo i danas? Uklonite za trenutak masku modernizma i vidjećete da su savremene „žurke“ i „ludi provodi“ u noćnim klubovima, diskotekama i muzičkim koncertima veoma nalik onome što su upražnjavali drevni pagani. I oni su mislili da su moderni i „cool“ u svom vremenu.

Mladi najugroženiji, kako ih zaštititi?

Najbolji i najdjelotvorniji vid zaštite mladih od droge je uspostavljanje jake i zdrave porodice i čvrstih porodičnih veza. Roditelji treba da se obrazuju o zakonima života i zdravlja kako bi to znanje mogli prenijeti svojoj djeci na adekvatan način. Oni trebaju pružiti svome djetetu ne samo materijalnu već moralnu i emotivnu podršku, pokazati razumijevanje za njihove potrebe i uspostaviti odnos povjerenja. Ukoliko propuste da ispune ove elementarne dužnosti, uticaj na djecu neminovno će izvršiti okruženje, mediji, vršnjaci, nemoralni promoteri i svi oni u čije namjere možemo sa razlogom sumnjati.

Mladi trebaju što je moguće ranije prihvatiti činjenicu da se rađaju i žive u svijetu koji može da bude veoma zao i nemilosrdan i da život znači borbu za očuvanje integriteta svoje ličnosti i izgradnju karaktera. Kad se suoče sa izazovima i nedoumicama u životu, najbolje je da zatraže savjet od svojih roditelja, vaspitača ili dobronamjernih ljudi u koje se može imati povjerenja.

Ako se već drogirate, kako da se riješite tog problema?

Najbolji i ujedno najjednostavniji način da se neko izbori sa drogom, i uopšte problemom zavisnosti, jeste da prekine sa uzimanjem droge. Mnogima nije lako da donesu takvu odluku, zbog zavisnosti u koju su upali, a koje često nijesu ni svjesni, zbog otuđenosti, nerealnog svijeta koji su sami stvorili uzimanjem droge…

Ipak snaga volje uvijek može da preovlada. Naročito ako se razmišljao o odgovornosti prema sebi, roditeljima i bližnjima, i konačno okruženju i svijetu u kojem se živi. Nije sramota ni potražiti pomoć.

Treba li nabrajati razloge protiv destruktivnih aktivnosti ili sve prednosti koje donosi zdrav, moralan, kvalitetan, smislen i život u realnom svijetu? Suština je u volji pojedinca, u odluci da se prestane sa uzimanjem droge. To svako može.

Pavle Simović, Zdravko Vučinić