Kako kafa utiče na mozak

Mnogi ljudi piju kafu i osjećaju se fantastično - pod uslovom da su dobili svoju dozu kafe ujutru, pa i tokom dana. Međutim, da li ste nekada čuli za sljedeći scenario: Toma Tomić obožava kafu i svako jutro kada ustane prvo što uradi je da proključaloj vodi doda kašikicu kafe... tada se opijatni miris razlije vazduhom i Toma za nekoliko minuta sav srećan pije svoj omiljeni tamni napitak.

Još jedno uobičajno jutro. Toma ustaje i po automatizmu odlazi u kuhinju po svoju injekciju. Stavlja vodu da proključa, uzima kutiju za kafu, otvara je... prazna je? Tomu hvata panika i glavobolja počinje da ključa jače od vode u džezvi.

Uticaj kofeina, glavnog sastojka kafe, na mozak

Da bismo razumjeli kako kofein utiče na mozak, hajde da se prvo upoznamo sa neurotransmiterima. Neurotransmiteri se još zovu i „hemijski glasnici“. Kao što ime kaže, to su hemikalije koje nervne ćelije proizvode i šalju preko nerava (nervnih vlakana) do drugih nervnih ćelija dajući im signal da treba ili da pokrenu neku funkciju ili da prestanu sa nekom funkcijom. Da bismo razumjeli uticaj kofeina na mozga, bitna su nam dva neurotransmitera: acetil-holin i adenozin.

Acetil-holin pokreće funkcije nervnih ćelija, dakle stimuliše ih, a adenozin smanjuje funkcije nervnih ćelija, dakle, koči ih. Bez adenozina mozak je kao auto bez kočnica. Kofein dovodi do prekomjernog stvaranja acetil/holina, a ometa funkcionisanje adenozina. Dakle, mozak postaje auto bez kočnica. Ovo je trenutak kada se osjeti stimulacija, koja se netačno tumači kao povećanje energije. Prava energija je bukvalno stvaranje električnih impulsa u mozgu tokom spavanja, prilikom čega se tijelo puni poput baterije. Ovo je jedini način za dobijaje prave energije i svaki drugi metod je neprirodna stimulacija drogama. Prema ovome, kafa jeste droga, ali to će rijetko ko priznati, jer je ovo droga među čije zavisnike spada većina stanovništva.

Kako kofein stvara zavisnost?

Kofein remeti nivoe neurotransmitera u mozgu. Mozak se prilagođava novonastaloj ravnoteži. Ovako se mijenjaju moždana struktura i moždane funkcije. Usljed ovoga mozak očekuje prisustvo kofeina. Kada ne dobije svoju dozu, dolazi do glavobolje. Za liječenje glavobolje, često se uzima tableta protiv glavobolje, a jedan od sastojaka ovih tableta je... kofein! I tako se ulazi u još jedan začarani krug...

Bolja opcija

Iako je prvobitno odvikavanje od kafe praćeno glavoboljama, kao kod svakog odvikavanja najbolje je biti uporan i stoički istrpjeti prvobitne glavobolje imajući u vidu viši cilj... dopustiti mozgu da se „restartuje“ na prvobitnu, prirodnu ravnotežu kada ćete vi moći nastaviti život bez opijatng popularnog napitka crne boje.

Ne strada samo mozak

Ako vam treba još motivacija za napuštanje kafe, možda će vam sljedeće informacije biti od koristi:

- kofein stvara kisjelu sredinu u tijelu, a kisjela sredina je pogodna za stvaranje tumornih ćelija;
- kafa sadrži kiseline koje izjedaju zubnu gleđ;
- kofein je tako jaka droga da “samo” tri šoljice kafe sadrže dovoljno kofeina da se sportista diskvalifikuje sa Olimpijskih igara;
- kofein smanjuje nivo pepsina u tijelu, a pepsin je odgovoran za varenje proteina. Ironično je kada neko ko pije kafu savjetuje vegane da pređu na mesnu ishranu jer bi mogli upasti u manjak proteina (koji suštinski ne postoji);
- kofein smanjuje nivo vode, kalcijuma, kalijuma, mangana i vitamina B u telu;

Zaključak

Iako se nažalost, kafenisanje vezuje za druženja, sjetite se da postoje i drugi vidovi i motivacije za okupljanja: trčanje, vožnja bicikla, jesenja šetnja ispod kišobrana… A što se energije tiče, ne tražite je u stimulaciji mozga, nego u spavanju. Rokovi, dodatan posao, domaći, ispiti... sve je manje važno od vašeg jedinog pravog doma na ovoj Planeti... Čuvajte to tijelo... Dok sadržaj šoljice možete zamijeniti kriškama mandarine (samo predlog), tijelo ne možete zamijeniti.

Marina Grubič, biljnaishrana.com