Činjenice o važnosti dojenja

28/07/2014   Zdravko Vučinić   Zdravlje djece
Činjenice o važnosti dojenja

Najznačajniji doprinos roditelja za djetetovo zdravlje jeste pažnja koju pridajete ishrani tokom trudnoće i ishrani djeteta nakon rođenja.

Budući da pedijatri imaju malo znanja, a još manje interesa za ishranu, moraćete postati “sam svoj majstor” kada je u pitanju ishrana vašeg djeteta.

Vaša prva i najvažnija nutricionistička odluka - da li dojiti ili ne - uticaće na zdravlje i razvitak vašeg djeteta u detinjstvu i tokom cijelog života. Nažalost, mnogi ginekolozi i pedijatri ne naglašavaju dovoljno značenje dojenja i nedovoljno vas obavještavaju, ako se u to uopšte i upuste, o nedostacima hranjenja vještačkom hranom. Prema tome, neophodno je da se sami informišete.

Dojenje je temelj zdravog tjelesnog i emocionalnog rasta, a vama i vašem djetetu pruža i neke druge blagodati. Evo nekih značajnosti dojenja:

1. Majčino mlijeko, isprobavano hiljadama godina, je najbolja hrana za bebe jer je prirodna i savršena. Ono vašem djetetu obezbjeđuje sve hranljive stvari potrebne za zdrav rast tokom najmanje prvih 6 mjeseci života. Svi odgovorni nutricionistički i pedijatrijski stručnjaci priznaju njegovu superiornost i nad vještačkom dječijom hranom i kravljim mlijekom.

Kravljem mlijeku nedostaje gvožđe i ne bi ga trebalo davati djeci najmanje 6 mjeseci. Čak i tada treba ga uvoditi pažljivo, jer su mnoge bebe, oko 15%, alergične na kravlje mlijeko. Ono je i potencijalni uzrok mnogih bolesti.

Hranjenje vještačkom hranom na flašicu, s nutricionističkog gledišta, jedva zadovoljava, iako proizvođači svoje proizvode obogaćuju vitaminima i mineralima i tvrde da su jednako hranljivi kao i majčino mlijeko. Ako bebu dojite, nema opasnosti da će vašem mlijeku nedostajati neki važni sastojci, ali to se ne bi moglo reći i u slučaju hranjenja vještačkom hranom. Ne samo da proizvođači mogu pogriješiti, nego su i pogriješili u sastavu hrane, što je imalo kobne posljedice za djecu koja su bila hranjena njihovim proizvodima. Klasični primjeri su nedostatak vitamina B6 u SMA vještačkoj hrani, što je dovelo do nedostatka piroksina i grčenja kod djece koja su ga uzimala, kao i neodgovarajući sadržaj soli u proizvodu Neo-Mull-Soy, što je izazvalo sporo napredovanje beba.

Hranjenje vještačkom hranom na flašicu izaziva sklonost ka debljanju i kasnije u životu, jer ti proizvodi osiguravaju neodgovarajuću vrstu hranljivih sastojaka. Ljudsko mlijeko sadrži 1,3% bjelančevina, a kravlje mlijeko i dječija vještačka hrana 3,3% bjelančevina ili više. Upravo je stoga jedno istraživanje na 250 beba starih 6 sedmica pokazalo da je 60% beba hranjenih na flašicu preteško, naspram samo 19% dojene djece. Višak bjelančevina nepotreban je teret za bubrege, a neka djeca dobijaju brže na težini jer zadržavaju više tečnosti. Napokon, bebe koje sisaju mogu da jedu koliko žele i ne treba paziti koliko su pojele dok bebe koje se hrane na flašicu obično imaju fiksnu šemu sa ograničenom količinom mlijeka pri svakom hranjenju. Majke često imaju potrebu podsticati dijete da pojede sve što mu je spremljeno, tako da ono ponekad popije i 2-2,5 dl tokom jednog hranjenja, a već mu je 1,5 dl bilo dovoljno.

2. Dojeno dijete od majke dobija prirodni imunitet na mnoge alergije i infekcije, što je djeci koja se hrane na flašicu uskraćeno.

Majčino mlijeko sadrži jedinstvene stvari koje onemogućuju rast bakterija i virusa, što vašoj bebi daje kritičnu zaštitu od bolesti u prvih nekoliko mjeseci života kada je najosjetljivija.

3. Veza između majke i djeteta smatra se neophodnom za bebin emocionalni razvitak, a i vama donosi emocionalnu nagradu.

Dojenje je idealan način da se uspostavi veza gotovo od samog rođenja (osim ako niste tokom porođaja primili velike količine ljekova, što je djelovalo i na vašu bebu) jer će se kod nje već 20-30 minuta nakon porođaja pojaviti jaka želja za sisanjem. Od tog trenutka treba je dojiti kad god vam beba, na svoj način, pokaže da to želi. U početku to može biti i 20 puta na dan.

Emocionalna i psihološka važnost dojenja nikada se ne može dovoljno naglasiti. Ako ne budete dojili, vi i vaša beba bićete lišene jednog od najdragocjenijih ljudskih iskustava.

Dr. Grantly Dick-Read, koga mnogi smatraju ocem današnjeg trenda povratka prirodnom porođaju, lijepo je to opisao: “Novorođenče ima samo tri zahtjeva. To su toplina u majčinom naručju, hrana iz njenih dojki i sigurnost iz spoznaje da je majka prisutna. Dojenje zadovoljava sva tri.”

Novorođenče bi trebalo hraniti kad god je gladno, a ne prema nekom proizvoljnom rasporedu. To je još jedan nedostatak postnatalnih postupaka u većini bolnica. Majke i bebe često se moraju prilagoditi bolničkom rasporedu hranjenja, svaka četiri sata (ili tri), jer je tako osoblju jednostavnije. To nije dobro ni za vašu bebu ni za vas. Njena glad javlja se zbog potrebe za hranom, a ne zato jer sat pokazuje da je vrijeme jelu. Bebu treba hraniti kad ona to želi, bilo to na svaki sat ili svaka četiri sata.

Ako je vaša beba rođena u bolnici, nastojte dobiti dozvolu da ostane s vama u sobi tako da je možete hraniti kad god poželi i pružiti joj pažnju kako bi se među vama stvorila što prisnija veza. Ako vam to ne dopuste, zahtijevajte da vam je donose kad god je gladna, a ne svaka četiri sata. Zahtijevajte od ljekara da joj se ne daje nikakva dodatna hrana u dječijoj sobi. Neke medicinske sestre ne mogu odoljeti da bebama koje plaču ne daju flašicu vještačkog mlijeka, iako ih majke doje. To im može pokvariti apetit, a vi ne želite da dijete uzima vještačku hranu, i zato je važno insistirati da vam, umjesto toga, sestra donese dijete.

4. Pri donošenju odluke dojiti ili ne treba uzeti u obzir i nekoliko faktora koji su za vas vrlo značajni. Ako počnete dojiti nekoliko minuta nakon porođaja, krvarenje će biti slabije jer će bebino sisanje izazvati grčenje materice, čime će se ubrzati njeno vraćanje u prethodno stanje, a time i smanjiti krvarenje.

Majke koje doje lakše se vraćaju na staru težinu nego one koje preskoče ovu fazu reproduktivnog ciklusa i pribjegnu hranjenju na flašicu. Tjelesna masnoća obično čini oko 4,5 kg težine dobijene tokom trudnoće, a služi za proizvodnju mlijeka za bebu nakon rođenja. Ako dojite, taj višak masnoća biće potrošen. U suprotnom, biće potrebne drastične mjere da se vratite na željenu težinu.

5. Ako se beba hrani isključivo dojenjem, to vam služi i kao kontracepcija, u većini slučajeva, barem 6 mjeseci, a ponekad i 2,5 godine. Sam čin dojenja stavlja reproduktivni ciklus u stanje mirovanja i nije isključivo da ćete dobiti menstruaciju 7 ili više mjeseci nakon porođaja, kao ni da ćete zatrudnjeti dok opet ne dobijete menstruaciju.

Sheila Kippley, autorka izvanredne knjige o dojenju, istraživala je podatke o Amerikankama čije su bebe isključivo dojene i otkrila je da su, u prosjeku, 14,6 mjeseci nakon porođaja bile bez menstruacije.

Iako ovaj način kontracepcije nije mnogo pouzdan, vjerovatno je bar toliko djelotvoran koliko i ostali, i ne izaziva nikakve propratne posljedice. Ali, zapamtite da povremeno dojenje u ovom slučaju neće upaliti. Ako svoju bebu samo ponekad dojite, a između toga joj dajete vještačku hranu, vaša zaštita vjerovatno neće biti tako pouzdana.

Mlade majke često pitaju u kojim razmacima bi trebalo dojiti, koliko dugo i koliko bi dijete trebalo pojesti. Odgovor je da bez obzira na to dojite li bebu ili je hranite na flašicu, beba je ta koja se pita. Hranite je kad djeluje nervozno, neka jede dok sama ne prestane i ne brinite se da li jede previše ili premalo.

Ako dojite, beba će pojesti 80-90% mlijeka za 4 minuta hranjenja na svakoj dojci. Ali preporučljivo je hraniti je duže zbog emocionalnih razloga, a i da se podstakne dotok mlijeka. Sam čin dojenja, čak i ako je mlijeko već skroz isisano, podstiče laktaciju i povećava proizvodnju mlijeka. Ako neopravdano ograničite razdoblje sisanja i ne hranite bebu dovoljno često, proizvodnja mlijeka se može smanjiti do te mjere da više nećete proizvoditi onoliko mlijeka koliko je bebi potrebno.

Emocionalni razlozi za produženo hranjenje su veoma važni. Iz La Leche League (međunarodna organizacija koja promoviše značenje dojenja i pomaže majkama koje žele dojiti svoje bebe, prim. prev.), kažu da bi više majki dojilo da su svjesne predivnog odnosa koji se stvori između majke i djeteta. Kažu da su neke majke zaplašene i lošim pričama kako je dojenje teška, neugodna i neizvodljiva rutina. Nema sumnje da mnoge majke muče takve brige, ali iz iskustva se zna da se one brzo izgube kada se jednom uvjere u zadovoljstvo koje pruža dojenje.

Dojenim bebama nije potrebno davati dodatnu vodu ni vitamine. Ni bebama koje se hrane vještačkom hranom ne trebaju dodatni vitamini, jer se oni već nalaze u tim proizvodima. Zdravo dijete nema nikakve koristi od viška vitamina, čak mu mogu i štetiti.

Dr Robert Mendelson (iz knjige Kako odgojiti zdravo dijete i sačuvati ga od ljekara)

1 1 1 1 1 Ocijeni 0.00 (0 Glasova)
  1. Najnovije
  2. Najčitanije

Zdravko Vucinic: Prirodno lijecenje neizlecivih bolesti

Zdravko Vucinic: Kako procistiti organizam

Sasvim drugacije sa Zdravko Vučinić,specijalistom prirodnog lecenja

SASVIM DRUGAČIJE sa specijalistom prirodne medicine Zdravkom Vucinic

Portal BUDITEZDRAVI.info pokrenut je 2012. godine i namijenjen je svim ljudima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta koji govore jezicima naroda bivše Jugoslavije, a koji su zainteresovani da se kvalitetno informišu o svim aspektima zdravlja.

Opširnije

Najbolje ocijenjeni

  • 1
Copyright © 2012 Institut za prirodnu medicinu Podgorica. Sva prava zadržana.
Codepixel
Izrada sajta