Osnovni savjeti za smanjenje tjelesne težine

27/12/2012   Zdravko Vučinić   Gojaznost
Osnovni savjeti za smanjenje tjelesne težine

Jedan od najrasprostanjenijih zdravstvenih problema u današnjem svijetu je gojaznost. Naročito je to slučaj u Americi, gdje je i statistički najveći broj ljudi koji imaju problem sa gojaznošću. Sa time se suočavaju mnogi ljudi i u drugim zemljama, što znači da od toga nijesmo imuni ni u Crnoj Gori.

Ipak, u Crnoj Gori gojaznost u pravom smislu te riječi nije česta pojava, koliko je to slučaj sa viškom kilograma kod ljudi, kao blažem obliku.
Gojaznost je prema jednoj od definicija, stanje u kojem osoba ima tjelesnu težinu dvadeset i više odsto iznad idealne. Za one koji imaju težinu od 10 do 19 odsto iznad idealne, obično se kaže da imaju prekomjernu tjelesnu težinu. Za one koji su teži do 10 odsto iznad idelne težine kaže se da imaju blagi višak kilograma.

Gdje ste vi u svemu tome? Pogledajte sljedeću tabelu na osnovu koje možete odredi vaš BMI ili indeks tjelesne težine.

Gojaznost je svakome uočljiva, kao i prekomjerna težina, dok se oko blažeg viška kilograma može raspravljati, stim da su skoro uvijek u pravu oni koji za sebe smatraju da imaju ovaj problem. Niko bolje od nas samih ne može znati da li imamo masne naslage u predjelu stomaka, oko struka, na butinama... Te naslage mogu biti u manjem obimu i da izgledaju naivno u poređenju sa stvarnom gojaznošću, ali to često može biti „laganje sebe“ da smo mi zapravo zdravi i da višak kilograma ne predstavlja problem.

Nije u pitanju estetski problem

Mnogi ljudi, a naročito pripadnice ženskog pola, problem viška kilograma ili gojaznosti ne svrstavaju u zdravstvene probleme. To se uglavnom smatra „estetskim“ problemom, ili problemom sa fizičkim izgledom. Naravno, to su zablude.
Gojaznost je sama po sebi ozbiljan zdravstveni problem koji uzrokuje i brojne druge zdravstvene probleme. Prekomjerna težina ili blaži višak kilograma su takođe zdravstveni problemi, ali sa nešto manjim rizicima.
U poređenju sa ljudima normalne težine, kako je utvrdio poznati američki internista i kardiolog dr Hans Dil, gojazni ljudi imaju „tri puta veću mogućnost da obole od srčane bolesti, četiri puta veću mogućnost da dobiju visoki krvni pritisak, pet puta veću mogućnost da obole od dijabetesa i povišenog holesterola u krvi, veći rizik da obole od raka debelog crijeva, rektuma, prostate, dojke, grlića materice, jajnika, veću mogućnost pojave artritisa i bolova u leđima“.
Ne samo što gojazni ljudi imaju veće rizike za nabrojana oboljenja, već mnogi upravo boluju od nekih od tih bolesti.
Osim toga, gojazne osobe često imaju lošu sliku o sebi. U današnjem svijetu, u kojem se fizički izgled nametnuo(neopravdano) kao jako važan faktor u društvenim odnosima, „debljina“ može biti veliki psihološki teret.
Zato su naročito žene često žrtve dijeta koje „nude“ brze rezultate, iako i mnogi muškarci „nasijedaju“ na slične zamke. Višak kilograma za većinu ljudi sa tim problemom znači potrebu za dijetom. Praksa, iskustvo i istraživanja pokazuju da su ti napori, koji nijesu praćeni promjenom načina života, uglavnom uzaludni.  Štaviše, dijete mogu biti izuzetno opasne(za opširnije informacije pogledati članak Opasnosti od dijeta za mršavljenje).

Prekomjerne kalorije

Kod gojaznosti su ključni problem prekomjerne kalorije i izvor tih kalorija. Do porasta tjelesne težine dolazi kad čovjek unosi više kalorija nego što ih organizam može upotrijebiti, što je slučaj kada se jede ishrana bogata životinjskim proteinima i masnoćama(meso, mlijeko i mliječni proizvodi). Višak kalorija se uvijek pretvara u masnoću. Jedan dio te masnoće pluta kroz krvotok, oblaže zidove vitalnih krvnih arterija i postepeno ih začepljuje. Drugi dio završava oko pojasa, ostatak na različita mjesta u tijelu. Rezultat je, najblaže rečeno, višak kilograma, a potom sve druge posljedice.
Zastupnici zdravog načina života vrlo uspješno rješavaju problem gojaznosti i viška kilograma. Pored određenih tretmana i terapija koji mogu biti od pomoći, najbolji rezultat ipak daje poštovanje određenih principa i zakonitosti, koji u suštini znače promjenu načina života.

Osnovni savjeti

Prvi savjet svima onima koji žele da riješe problem viška kilograma bio bi – povećajte unos biljne hrane i uzimajte većinu hrane u najprirodnijem mogućem obliku, što isključuje kuvanje, pečenje, soljenje... U namirnice sa prijeko potrebnim složenim ugljenim hidratima, bogate vlaknima i drugim hranljivim sastojcima, ali siromašne kalorijama, bez holesterola, šećera i soli, spadaju sve vrste voća, povrća i mahunarki, žitarice (pšenica, pirinač, ječam, ovas, proso, heljda, raž, kukuruz...), orašasti plodovi(orasi, badem, kikiriki, lješnik, pistaći, kesten...) sjemenje (suncokret, susam, lan, bundeva...). Ovakva ishrana, uz skoro svakodnevnu fizičku aktivnost, pomaže gubitku kilograma, i to je dokazano.
Svi oni koji imaju probleme sa viškom kilograma neka urade eksperiment – 20 do 30 dana samo na prirodnoj hrani. To će biti dovoljno da se uvjere da je njihov život krenuo u drugom, pozitivnom smjeru.

Ko ne može bez mesa, jaja, sira, slatkiša...

Neko će kazati da ne može bez mesa, jaja, sira, slatkiša... Najbolji savjet njima bi bio da se privremeno odreknu takve ishrane, makar na nekoliko sedmica ili još bolje mjeseci, dok ne stignu rezultati. Meso, jaja, sir, slatkiši i drugi proizvodi životinjskog porijekla pretovareni su masnoćom, drugim štetnim supstancama, nedostaju im vlakna, i među glavnim su uzrocima gojaznosti, ali i drugih bolesti.
Jedna od brojnih vrlina vlakana jeste što djeluju kao sigurnosni mehanizam protiv prejedanja. Ona pomažu da se osjeti sitost prije nego što se unese previše kalorija, tako da je poruka onima koji jedu prirodnu hranu – jedite dok se ne zasitite.
Hrani bez vlakana nedostaje ovaj „zatvarač“, i onda se sitost osjeti nakon što se unijelo kalorija dovoljnih čak i za četvoročlanu porodicu. Zato je karakteristika gojaznih ljudi to što jedu ishranu siromašnu vlaknima. Teško da možete pronaći vegetarijanca koji je gojazan.

Ne preskakati doručak

Jedan od principa i zakonitosti koji su vrlo važni za mršavljenje je da nikad ne treba preskakati doručak. Doručak je najvažniji obrok. Najbolje je jutro započeti sa voćnom salatom. Voće nema preveliku energetsku vrijednost, ali se zato može kombinovati sa orašastim plodovima, pahuljicama... Voće je, međutim, bogato prirodnim šećerima, vitaminima, mineralima, vlaknima..., svime onim što nam je potrebno za normalno funkcionisanje organizma, pa i za dovođenje tjelesne težine u red.
Mnogo je manji efekat jedenja voća ako nam ono služi kao dezert ili dodatak nekoj masnoj ishrani. Voće je najbolje jesti na prazan stomak, i za doručak.

Činjenica je da su mnogi ljudi „zavisni“ od ishrane toliko da nikako ne mogu suzbiti apetit i želju za određenom ishranom, ali je to upravo uzrok njihovog problema. Takvi ljudi nijesu naviknuti da jedu voće, za razliku od masne i slane hrane koja ih „ispunjava“. To znači da je potrebna, prije svega, jaka volja da bi se smršalo, a ostalo je jednostavnije nego što se misli.

Preskakati međuobroke i grickalice

Obavezno preskakati međuobroke i grickalice. Osim što pogoršavaju zdravlje i predstavljaju opterećenje organima za varenje, međuobroci i grickalice su, takođe, među glavnim uzrocima gojaznosti. Poznati su slučajevi u medicini da su ljudi, koji su samo prestali sa grickanjem i jedenjem između obroka, izgubili na težini.
Između doručka i ručka potrebno je da prođe najmanje pet sati, jer je toliko vremena potrebno da se hrana svari i da organi odmore, a to podrazumijeva da nije bilo nikakvih međuobroka i grickalica. Varenje je posao i mišić želuca, između ostalog, mora da se odmori.
Ako je doručak voćni, neka ručak bude povrće. To može biti miješana salata u kombinaciji sa integralnim hljebom, koji je mnogo hranljiviji od ostalih vrsta hljeba, a istovremeno se ne mogu pojesti veće količine jer je hranljiv. Uz sve to, za ručak se po želji mogu kombinovati i žitarice, sjemenje, orašasti plodovi. Od koristi može biti maslinovo ili laneno ulje.

Svima onima koji imaju problem sa pripremanjem zdrave i prirodne hrane preporučuje se neka od brojnih knjiga-vegetarijanskih kuvara koje postoje na tržištu. Na našem portalu se, takođe, mogu pronaći brojni recepti. Hrana, osim što mora da bude zdrava, treba da bude i ukusna.
Da bi se smršalo, večeru treba potpuno izbjegavati. Osim što će doprinijeti smanjenju tjelesne težine, izbjegavanje večere je vrlo dobro za ukupno unapređivanje zdravlja zato što se organizmu omogućava kvalitetan odmor. San je mnogo bolji na prazan stomak, jer se tada u punoj mjeri luče razni hormoni, među kojima i melatonin koji utiče na podmlađivanje i regenerisanje organizma.
U tom slučaju, čovjek se budi odmoran, zadovoljan i gladan, i onda je poželjan obilan doručak.

Večeru izbjegavati ili da bude lagana

Mnogi će reći da ne mogu bez večere, ili su prinuđeni da imaju kasni obrok zbog izlazaka, poslovnih susreta i slično. Savjet je da se večera izbjegava kad god je to moguće, a u suprotnom jesti salatu od voća ili povrća.
Voće i povrće ne treba miješati, jer voće sadrži mnogo šećera u sebi. Kad se jede povrće, njemu je potrebno dugo vremena da se vari jer u sebi sadrži vlakna, i stoga će se ova hrana dugo zadržati u želucu, neće preći u crijeva, a u isto vrijeme šećer iz voća će početi vrenje i to može, između ostalog, proizvesti iritaciju, gasove u stomaku, neprijatnosti...
Obavezno piti vode tokom cijelog dana, ali ne za vrijeme i poslije jela makar sat vremena, i ne prije spavanja sat ili dva, jer može doći do buđenja tokom noći što dovodi do poremećaja sna.

Fizička aktivnost

Jedna od najvažnijih zakonitosti za smanjenje tjelesne težine svakako je aktivno vježbanje, i to najmanje pet puta sedmično, 30 do 60 minuta. To može da bude brzo hodanje, trčanje, voženje bicikla, rad u bašti... Bez redovnih fizičkih aktivnosti gojaznost se teže pobjeđuje.
Preporučuje se izbjegavanje ili značajno smanjenje unosa štetnih materija, poput alkohola, duvana, kafe, gaziranih pića... Ove štetne materije, osim što ugrožavaju zdravlje na razne načine, mogu da utiču čak i na povećanje tjelesne težine.  Poštovanje svih ovih prirodnih principa istovremeno poboljšava zdravlje i reguliše tjelesnu težinu.

Stres je često izgovor

Karakteristike ljudi sa prekomjernom tjelesnom težinom uglavnom su iste. Uzroci gojaznosti su uglavnom podjednaki. Sve njih u manjoj ili višoj mjeri karakteriše to što preskaču doručak, uzimaju velike zalogaje, jedu brzo, malo ili uopšte nemaju fizičku aktivnost, vole slanu hranu i pića sa kofeinom, stalno grickaju i jedu između obroka, jedu uglavnom hranu životinjskog porijekla i rafinisanu hranu – bijeli hljeb, sokove, slatkiše, sladoled i drugo.

Mnoge od gojaznih ljudi karakteriše i stres, koji doprinosi na povećanju tjelesne težine ali sigurno nije jedan od važnijih uzroka. Postoje ljudi koji svoj višak kilograma pravdaju stresom. Međutim, to je često izgovor, jer je uvijek lakše reći da imate stres, nego da volite puno da jedete i da ne poštujete principe zdravlja.

Zdravko VUČINIĆ

4.6666666666667 1 1 1 1 1 Ocijeni 4.67 (3 Glasova)

Tagovi:   gojaznost
  1. Najnovije
  2. Najčitanije

Zdravko Vucinic: Prirodno lijecenje neizlecivih bolesti

Zdravko Vucinic: Kako procistiti organizam

Sasvim drugacije sa Zdravko Vučinić,specijalistom prirodnog lecenja

SASVIM DRUGAČIJE sa specijalistom prirodne medicine Zdravkom Vucinic

Portal BUDITEZDRAVI.info pokrenut je 2012. godine i namijenjen je svim ljudima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta koji govore jezicima naroda bivše Jugoslavije, a koji su zainteresovani da se kvalitetno informišu o svim aspektima zdravlja.

Opširnije

Najbolje ocijenjeni

  • 1
Copyright © 2012 Institut za prirodnu medicinu Podgorica. Sva prava zadržana.
Codepixel
Izrada sajta