Šta koristi, a šta šteti mozgu

25/12/2012   Zdravko Vučinić   Zanimljivosti
Šta koristi, a šta šteti mozgu

Opšte je poznato, kod različitih vrsta izražene su različite sposobnosti. Na primjer, ptice i primati imaju vrlo dobru koordinaciju, a mačke vide u mraku. Koja je sposobnost izražena kod neke vrste, određuje najrazvijeniji moždani režanj kod date vrste. Mozak se sastoji od djelova koji se nazivaju režnjevi i svaki režanj zaslužan je za određene funkcije. Tako na primjer, kod ptica i većine primata razvijen je mali mozak (cerebelum) u kom se nalazi centri za koordinaciju i ravnotežu, a kod mačaka je razvijen potiljačni režanj (okcipitalni), u kom se nalaze centri za vid.

Ljudi se od drugih životinja razlikuju ponajviše po daleko razvijenijem čeonom režnju u kome se nalaze centri za rasuđivanje, volju, procjenjivanje, razmišljanje i kontrolu apetita.
Zabilježeni su slučaji u kojima su moralne, pravedne osobe nakon fizičke povrede prednjeg dijela mozga apsolutno promijenile svoj karakter nagore i počele sa nemoralnim ponašanjem. Početkom 19. vijeka počinje se sa „čeonom lobotamijom“ koja je postala vrlo popularna sredinom 20. vijeka. Ova procedura fizičkog ili samo funkcionalnog uklanjanja čeonog mozga uvela se u nadi da može pomoći osobama koje su sklone nasilju i kriminalu, kao i osobama koje imaju probleme psihičke prirode. Međutim, nakon ovih operacija pacijenti bi se iz anestezija budili kao potpuno druge osobe, sklone nemoralnom ponašanju.

Nevidljivo konstantno oštećivanje - vidljive posljedice

Pored fizičkih oštećenja i njihovih odmah primetnih posljedica, čeoni mozak se postepeno oštećuje mnogim faktorima. Dokazani negativni efekti na čeoni mozak imaju droge, većina ljekova, kofein, nikotin, alkohol, rafinisan šećer i mnogobrojne hemikalije u životinjskim proizvodima.

Posebno opasne – životinjske namirinice

Mnoge supstance iz životinjskih namirnica oštećuju mozak. Slijedi nepotpun spisak:
Zasićene masti – nalaze se u svim životinjskim namirnicama i otežavaju nervnu komunikaciju u mozgu, odnosno prenošenje nervnih impulsa.
Tiramin – nalazi se u sirevima, vinu i mesima; izaziva stres usljed čega se smanjuje dotok krvi u mozak, a ovako i sposobnost razmišljanja;
Triptamin – nalazi se u sirevima, vinu, ribi i drugim mesima, a izaziva noćne more i halucinacije.
Trimetilamin – nalazi se u morskim plodovima, ribi i drugim mesima; djeluje kancerogeno.
Arahidonska kiselina – nalazi se u mesu; ometa sintezu i skladištenje acetilholina, čime su funkcije čeonom mozga smanjene.
Rafinisani šećer je jedan od najpoznatijih neprijatelja čitavom organizmu ljudi, a ni mozak nije pošteđen. Nakon unosa rafinisanog šećera, prvo dolazi do naglog i velikog skoka šećera u krvi, ali ubzo nakon toga strmoglavi pad glukoze ispod nivoa normale i tu ostaje jedno vreme. U ovoj situaciji mozak je lišen svog neophodnog goriva i potrebno je, u zavisnosti od količine rafinisanog šećera koji je unet, i do nekoliko sati da se mozak oporavi od vrlo niskog šećera u krvi.
S druge strane imamo cjelovito voće koje je puno šećera, ali to su šećeri upakovani zajedno sa vlaknima, antioksidantima i fitohemikaljama i kao takvi predstavljaju savršeno gorivo kako za tijelo, tako i za mozak kojem je šećer, prirodni, neizdvojen iz voća, doslovno savršeno i neophodno gorivo za rad.

Štetnost televizije

Pored supstanci koje se unose, na čeoni mozak negativno dejstvo ima i hipnoza, a pod ovim podrazumijevam televiziju koja, bez preuveličavanja, djeluje hipnotički na gledaoce. Brzo mijenjanje slika dokazano izaziva hipnozu i ovo je nešto što je opšte poznato i u praksi svih televizijskih programa.
Istraživanja moždanih talasa kod gledaoca televizije pokazuju da tokom gledanja televizije gledaoci uglavnom nijesu mentalno uključeni u dešavanja koja su im pred očima i servirane informacije gledaoci jednostavno upijaju kao naređenja. Razmislite, da li u svom domu imate nešto što se reklamira na televiziji?
Skeniranje mozga pokazuje da depresivni pacijenti imaju smanjen protok krvi u čeonom mozgu – dakle, mozak dobija manje kiseonika i glukoze (šećera u krvi). Smanjen protok krvi u čitavom tijelu dešava se onda kada se unosi visoko masna hrana (bilo da je sirova ili kuvana). Depresija izaziva ne tako lijepa osećanja koja se najlakše potisnu masnom, teškom hranom.

Dalje, u čeonom režnju nalazi se centar za volju. Ako čeoni režanj ne dobija dovoljno krvi u kojoj uvek ima glukoze, jedinog pravog goriva za mozak i tijelo uopšte – i čiji je najbolji izvor cjelovito, zrelo, organsko voće, centar za volju ne može da radi i dotična osoba nije u stanju da kaže “ne” štetnoj hrani.

Zaključak

Čeoni mozak je dokazano „kruna mozga“ i odgovoran je za razmišljanje, volju i donošenje odluka. Bez odgovarajućih uslova, čeoni mozak ne može na pravi način da funkcioniše. Ovo je usko povezano i sa ishranom i životnim stilom, jer loš izbor hrane i svakodnevnih aktivnosti oštećuju rada čeong mozga. Željena ishrana i željeni stil života ne mogu se postići ukoliko nema volje, odnosno ako se centri za volju, rasuđivanje i donošenje odluka oštećuju. Očigledno, prvi korak je da se izbace faktori koji štetno deluju na čeoni mozak. Iako ovaj korak može biti težak, na duže staze se isplati, jer kada se prebrodi trenutačna, kratkotrajna teška faza, nastupa jačanje volje i postizanje ciljeva.

Marina Grubić, biljnaishrana.com

5 1 1 1 1 1 Ocijeni 5.00 (2 Glasova)

Tagovi:   mozak
  1. Najnovije
  2. Najčitanije

Zdravko Vucinic: Prirodno lijecenje neizlecivih bolesti

Zdravko Vucinic: Kako procistiti organizam

Sasvim drugacije sa Zdravko Vučinić,specijalistom prirodnog lecenja

SASVIM DRUGAČIJE sa specijalistom prirodne medicine Zdravkom Vucinic

Portal BUDITEZDRAVI.info pokrenut je 2012. godine i namijenjen je svim ljudima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta koji govore jezicima naroda bivše Jugoslavije, a koji su zainteresovani da se kvalitetno informišu o svim aspektima zdravlja.

Opširnije

Najbolje ocijenjeni

  • 1
Copyright © 2012 Institut za prirodnu medicinu Podgorica. Sva prava zadržana.
Codepixel
Izrada sajta