Sport ili zdravlje

26/05/2013   Zdravko Vučinić   Zanimljivosti
Sport ili zdravlje

Sport, pogotovo "vrhunski", ne samo da ne doprinosi tjelesnom i mentalnom zdravlju, već predstavlja sistematski obračun sa zdravljem. Rana specijalizacija i bespoštedni trening sakate čoveka i stvaraju od njega invalida. Sve šira upotreba sve razornijih "stimulativnih sredstava", bez kojih nema "razvoja vrhunskog sporta", dovodi do sve stravičnijeg uništavanja ljudi.

Anabolički steroidi

Uzmimo za primjer anabolike. Na osnovu mnogih ispitivanja utvrđeno je da upotreba anaboličkih stereoida izaziva teške posljedice: pojavu akni, opadanje kose, pojavu edema (nagomilavanje vode i gasova u tijelu), abnormalan rast grudi kod muškaraca i djece, kao i smanjivanje grudi kod žena, dublji glas, rast malja po tijelu a pogotovu brkova i brade, izaziva poremećaje kod menstruacije, pojavu netrepeljivosti i agresivnosti koja može da ima ekstremne dimenzije.

Budući da su anabolički stereoidi sintetički hormoni njihovo unošenje u organizam ugrožava normalnu proizvodnju prirodnih hormona i mijenja njihovu funkciju. Povećana koncentracija anaboličkih stereoida u krvi umanjuje proizvodnju testesterona kod muškaraca, što dovodi do umanjivanja testisa kao i do smanjene proizvodnje spermatozoida. Istovremeno, oni povećavaju proizvodnju ženskih hormona u organizmu što uzrokuje povećavanje grudi kod muškaraca.

Anabolički stereoidi predstavljaju veliku opasnost za žene i djecu. Tokom brojnih istraživanja je utvrđeno da se određene negativne promjene u ženskom organizmu, do kojih je došlo njihovom primjenom, ne mogu popraviti, a da njihovo unošenje u organizam djece predpubertetskog uzrasta može da dovede do zaustavljanja rasta kostiju a time i rasta djeteta. Oštećenje i rak jetre, povećanje krvnog pritiska, bolesti srca, prerana arterioskleroza, poremećaji imunološkog sistema, rak prostate, uvećana ili umanjena seksualna potencija, krvarenje iz nosa, poremećeno spavanje i noćne more – samo su neki od niza pratećih simptoma za koje je do sada ustanovljeno da nastaju kao posljedica uzimanja anaboličkih stereoida.

"Sportista je bolesnik"

sport 2Što se tiče boksa ("plemenite vještine") svaki udarac pesnicom u glavu prouzrokuje smrt na desetine hiljada moždanih ćelija. Slično je sa drugim "borilačkim" (čitaj: krvavim) sportovima: svaki udarac nanosi tjelesnu povredu. Još je Hipokrat, "otac medicine", (kao i kasnije Galen u antičkom Rimu) ukazao na pogubnost boksa po mentalno zdravlje boksera...

Francuski lekar Filip Tisije je još 1919. godine postavio tezu "sportista je bolesnik", imajući u vidu da zamor do kojeg dolazi u sportu izaziva kod zdravog čoveka svojevrsno "eksperimentalno oboljenje" i to u oblasti "fiziologije ćelija" koja se, između ostalog, manifestuje u povećanju temperature organizma. Bila je to "intuitivna pretpostavka" koju će potvrditi moderna sportska fiziologija.

Mitovi o korisnosti sporta

O iluziji da sport doprinosi razvoju zdravlja govori i američki sociolog i bivši ragbista Džek Skot:

"Jedno od opravdanja za praktikovanje ragbija na koledžima je da on ne pomaže samo da se izgradi karakter, nego i tijelo. To je glupost. Mladim ljudima se tijelo uništava umesto da se razvija. Ustvari, mali je broj onih koji su napustili ragbi koji se igra na koledžima a da nijesu na neki način trajno oštećeni. U toku četiri godine, zadobio sam prelom zgloba, iščašenje oba ramena, članak koji se toliko izvrnuo da je pokidao luk stopala, tri jaka potresa mozga, a bio sam u situaciji da mi je ruka skoro morala biti amputirana zato što nije liječena na pravi način. Uz sve to, bio sam jedan od onih koji su imali sreće".

Skot ne štedi ni sportske ljekare:

"Kada je igrač povrijeđen, šalju ga kod klupskog lekara koji obično više vodi računa o tome da vrati sportistu u igru nego o bilo čemu drugome. Ova zamjena prioriteta vodi ka nevjerovatnim zloupotrebama. Jedna od najčešćih intervencija je davanje inekcije igraču pred utakmicu da bi se umrtvio bolni povrijeđeni dio tijela koji bi ga inače spriječio da igra. On može da igra, ali to može da dovede do novih povreda na tom dijelu tijela koji je umrtvljen".

Nakon sportske karijere – borba za opstanak

Što se tiče tvrdnje da ("vrhunski") sportisti "žive duže od običnih ljudi", treba imati u vidu da se život sportista po završetku karijere sve više svodi na saniranje posljedica bavljenja "vrhunskim" sportom. To nije radost življenja, već grčevita borba za opstanak. "Prednost" sportiste, u odnosu prema "običnim" ljudima, je u tome što je on u daleko većoj mjeri (zahvaljujući dugogodišnjem "radu" na svome tijelu) svjestan značaja tjelesnih vježbi, što je disciplinovan i (ukoliko mu nije "pukao film" zbog pada u zaborav i nije počeo da pije i iživljava se u prejedanju) u najvećoj mogućoj mjeri angažovan na očuvanju onoga što mu je od zdravlja preostalo.

Za laika, tijelo je, kao i zdravlje, apstrakcija. On malo zna kako tijelo funkcioniše sve dok mu se nešto ne desi. Sportista je od malih nogu opsjednut svojim telom. Nije to narcisoidnost, već pragmatična opsjednutost. Iskustvo ga je naučilo da se u organizmu ništa ne dešava slučajno i da samo uporna i precizna preventiva može da spriječi raspad organizma. U toku svoje karijere bespoštedno je gonio organizam na najveće napore da bi stigao do medalje; sada će ga sa istom bespoštednošću goniti da ostane u životu. Tijelo "vrhunskog sportiste" podsjeća na trkački automobil: samo puna mobilnost, rad "pod punim gasom" može da obezbijedi njegovo uspješno funkcionisanje. Zato je "vrhunski sportista" do kraja života i bukvalno rob svoga tijela. Tjelesni aktivizam za njega nije stvar slobodno-voljnog opredjelenja, već egzistencijalni imperativ. "Trči ili umri!" – to je pas-gonič koji, iskeženih čeljusti, uvijek iznova primorava čovjeka da smogne snage da pokrene mašinu i da sačuva osmjeh za javnost, koji sve više postaje samo grč koji treba da prikrije sve stravičnije škripanje, brektanje, truljenje raspadajućeg tijela i koji treba da sačuva uspomenu na "šampionsku veličinu", na sjaj medalje koja visi negdje na zidu, na "uspješni život" koji je, pokazalo se, bio samo iluzija.

I "legende" umiru u grču jer, nakon svega, dobro znaju da nema te pobjede i rekorda koji vrijede toliko da bi se za njih žrtvovao život.

Ljubodrag Simonović, iz knjige Sport, kapitalizam, destrukcija

5 1 1 1 1 1 Ocijeni 5.00 (2 Glasova)

Tagovi:   sport
  1. Najnovije
  2. Najčitanije

Zdravko Vucinic: Prirodno lijecenje neizlecivih bolesti

Zdravko Vucinic: Kako procistiti organizam

Sasvim drugacije sa Zdravko Vučinić,specijalistom prirodnog lecenja

SASVIM DRUGAČIJE sa specijalistom prirodne medicine Zdravkom Vucinic

Portal BUDITEZDRAVI.info pokrenut je 2012. godine i namijenjen je svim ljudima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta koji govore jezicima naroda bivše Jugoslavije, a koji su zainteresovani da se kvalitetno informišu o svim aspektima zdravlja.

Opširnije

Najbolje ocijenjeni

  • 1
Copyright © 2012 Institut za prirodnu medicinu Podgorica. Sva prava zadržana.
Codepixel
Izrada sajta