Kako mozak stvara navike

01/01/2013   Zdravko Vučinić   Zanimljivosti
Kako mozak stvara navike

Koju cipelu ste prvu obuli jutros? Morate da razmislite? Ali jutros nijeste morali, a vjerovatno je to ona ista koju obuvate prvu već nekoliko godina – jer ste jednostavno tako navikli. Zamislite kako bi to strašno bilo kad bi svaki put kad se obuvate morali da zastanete i postavite sebi pitanje: “Koja ono bješe ide prva?”

A možda da zamislite ovu situaciju. Probajte da pitate daktilografkinju gdje se nalaze slova M i R bez da gleda u tastaturu. Šta mislite koliko bi joj vremena trebalo za razmišljanje? Naime, dok kuca ona uopšte ne razmišlja o rasporedu slova – jer kako mi to kažemo ima “naviknute prste”. Navike mogu da uštede mnogo vremena i energije. One su stvorene mnogobrojnim ponavljanjima. Osim u slučaju par refleksa, navike su prvo pohranjene u mozgu, a tek onda u ostatku tijela.

Cio mozak funkcioniše na svega 10-ak vati. Kakvi nevjerovatni podvizi se postižu sa tako malo snage. Sa samo 10 w snage, mozak može da preračunava više matematičkih operacija nego li i najveći kompjuteri na svijetu.

Koji je to mehanizam u jednoj moždanoj ćeliji kojim ona odluči da okine ili ne okine impuls? Zamislite samo, upravo je završila algebarski problem. Izanalizirala je sve pozitivne i negativne minivoltne impulse pristigle iz drugih ćelija i donijela odluku da generiše impuls ili da ostane u miru. I sve je to završeno za manje od hiljaditog dijela sekunde.

Dakle, kako se navike stvaraju u mozgu? Kako misli, riječi i djela koje ponavljamo iznova, postanu stalni deo mozga?

Putevi u mozgu

Danas mi znamo da mozak procesira informacije koje se dalje prenose u ostatak tijela putem nerava. Svaka nervna ćelija je izgrađena iz centralnog dijela koji se zove nukleus (jezgro pr.prev), koga okružuje tečnost pod nazivom citoplazma i od granične strukture koja se zove ćelijska membrana.

Produžeci ove membrane u vidu finih niti pod imenom dendriti, zaduženi su za prijem informacija, a jedan izraštaj, znatno duži od ostalih, pod imenom akson ili neurit prenosi informacije sa ishodnog na drugi/e neuron/e. Između produžetaka dviju ćelija, ostvaruje se veza pod nazivom sinapsa. Kada je Dr. Ekles ispitivao sinapsu pod elektronskim mikroskopom, primijetio je da postoje sićušna uvećanja na aksonu presinaptičkog neurona, po izgledu slična dugmićima. Zato ih je nazvao boutons jer je to reč za dugmad na francuskom. Danas mi znamo da se ova majušna dugmad mogu naći u različitim oblicima i veličinama. Mi takođe znamo da se kroz njih sekretuju različita hemijska jedinjenja. Jedno takvo je i acetilholin. Ovo jedinjenje zatvara sićušne pore ili sinapse i stimuliše narednu ćeliju da prenese poruku dalje.

Naučnici su otkrili da svaka misao ili akcija koja se često ponavlja, ustvari izgrađuje ove sićušne dugmiće na krajevima nervnog vlakna, pa je prenošenje iste misli ili akcije postaje sve lakše u budućnosti.

Dr. Vilijam Sedler nas uči da naše ustanovljene navike u bukvalnom smislu predstavljaju putanje u našem nervnom sistemu. On nas takođe podsjeća da često ponavljanje iste misli, osjećanja ili akcije učvršćuje ovu stazu, baš kao što i koraci utabavaju stazu u snijegu.

Prilikom posjete Dr Vilderu Penfildu, saznao sam da svakom narednom stimulacijom otvorenog mozga niskovoltažnom strujom, odgovor nervnog tkiva postaje sve brži. Kao rezultat stimulacije, nastale su fizičke promjene u nervnom tkivu.

Logičan zaključak je dakle da svaka misao, osjećanje ili akcija koja se ponavlja, produkuje fizičke i hemijske promjene u našim nervnim putanjama, bilo na blagoslov bilo na prokletstvo nama kad se jednom ove navike učvrste u mozgu. Razmislite samo o implikacijama ove činjenice na naše mentalno i emotivno zdravlje i na obrazovanje našeg karaktera.

“Ono što dijete gleda i sluša, ostavlja duboke tragove u nježnom dječijem umu, koje nikakve kasnije životne okolnosti ne mogu u potpunosti izbrisati… Ponavljanje određenih djela stvara navike. One se mogu modifikovati ozbiljnim vježbanjem, u nastavku života, ali rijetko kad u potpunosti promeniti.

Uvijek kad pričam o ovoj temi, neko me upita: “Da li ovi dugmići ikad nestanu?” Na današnjem nivou saznanja, čini nam se da bi oni mogli nestati ako se godinama ne bi koristili ovi moždani putevi.

Izgleda da navike stvaraju poprilično trajne puteve u mozgu. Osim u slučaju da se dotični put ne koristi nekoliko godina, navika se iz mozga izbrisati ne može.

Navike se mogu savladati stvaranjem drugih navika koje su snažnije od onih kojima se želimo oduprijeti. Mi možemo izgraditi nove puteve u mozgu svjesnim biranjem da, drugačije nego li što smo navikli, odgovorimo na neku situaciju. Mi moramo ovu odluku donijeti veliki broj puta, kako bismo izgradili više dugmića na novom putu nego li ih je na starom.

Tada će nervni impulsi koji putuju mozgom, radije izabrati novi put umjesto starog. Od glavnog odvodnog vlakna u neuronu postoje mnoga alternativna vlakanca koja se odvajaju. To su ujedno i alternativni putevi. Drugim riječima mi biramo drugu maršutu – da budemo ljubazni umjesto grubi, da pohvalimo umjesto da kritikujemo, da pomognemo umjesto da povrijedimo. I kad se odupremo iskušenju da pogriješimo, drugo hemijsko jedinjenje poput GABE se luči i “povlači ručnu u trenutku”.

Tako mnogo puta suprostavljene poruke bombarduju moždani neuron. Neke kažu: “Uradi to.” Druge pak: “Bolje nemoj.” Okinuti ili neokinuti impuls, to je pitanje. Kako bilo koja nervna ćelija zna šta treba da uradi?

Da li vas je ikad iskušavalo parče torte u periodu kad ste obećali sebi da ste na dijeti? Verovano ste tada pomislili: “Kako samo lijepo izgleda?” Odmah zatim 30 milivolti pristiže u nervnu ćeliju i kaže: “Okidaj bre taj impuls”!

No u istom trenutku nadolazi vam misao: “Bolje ne.” Tada se na nervnim završecima stvara GABA i snažno bombarduje “ćeliju odluke”. Ona je praćena sa recimo 40 milivolti napona porukom: “Batali okidanje.” (Što je jača vaša odlučnost, to veći napon koji pogađa ćeliju)

Domaćica vam prinosi kolač, ali vi ste donijeli odluku, sa samo 10 milivolti prednosti i polu neodlučno kažete: “Ne hvala.”

Vidite, potrebno je najmanje 10 milivolti energije da izazove u mozgu stvaranje impulsa. U ovom slučaju vaš mozak je izveo brzinsku algebarsku jednačinu, 30 milivolti da okinem ili 40 da ne okinem. Rezultat: 10 milivolti, ne okidam!

I ako je đavo bio iza ovog iskušenja, sa negodovanjem zaključuje: “Ok, ovu bitku sam izgubio, ali ne sa mnogo razlike”. I za idući put pravi bolje planove. On nije u stanju da vam čita misli. Ali svakako razumije kolebljivo ponašanje.

Ništa što smo ikad uradili nije isparilo iz mozga

Prije oko sto godina, cijenjeni psiholog Vilijam Džejms je nagovestio molekularne osnove navike sljedećim riječima: “Kad bi mladi samo mogli znati kako će brzo dobiti pun naramak navika, obratili bi više pažnje na svoje ponašanje u konkretnim slučajevima. Mi smo ti koji tkamo sopstvenu svoju sudbinu, dobre ili zle, ali nikad neutralne.

Svaki, čak i najmanji potez vrline ili pak poroka, ostavlja svoj trag koji nikad nije beznačajan. Pijani Rip Van Vinkl, iz Džefersonovog komada, izgovara se za svaku novu zapostavljenu dužnost riječima: “Ovu ne brojim.” Pa! On je ne mora brojati, a ni ljubazno Nebo ne mora, ali ona je i pored toga ubrojana. Negdje među njegovim nervnim ćelijama i vlaknima, molekuli su je ubrojali, registrovali i pohranili, kako bi je upotrebili protiv njega kad naiđe sledeće iskušenje. Ništa, što smo ikad uradili, u doslovnom naučnom smislu, nije isparilo iz mozga.

Ovo naravno ima svoje kako loše tako i dobre strane. Kao što ponavljanim pijenjem postajemo alkoholičari, tako isto postajemo sveci u moralnom i autoriteti i eksperti u praktičnim i naučnim sferama, mnoštvom pojedinačnih djela i sati provedenih u radu.

Zatim, dr Džejms dodaje: “Neka nijedan mladi čovjek nema neizvjesnosti u vezi ishoda svog obrazovanja, koje god ono branše bilo. Ako ostane vjeran poslu svakog sata u radnom danu, rezultat slobodno može prepustiti samom sebi. Može sa sigurnošću računati na to da će se jednog predivnog jutra probuditi kao kompetentan stručnjak u svojoj generaciji, bilo kojom oblašću da se bavio. Tiho i neprimjetno, između svih elemenata njegovog posla, u njegovom umu se izgradila moć procjene, poput dragocenog posjeda koji ne može nestati. Mladi bi trebali unapred da znaju ovu istinu. Ignorisanje iste je vjerovatno zaslužnije za obeshrabrenje i malodušnost kod mladih pri izboru zanimanja, nego li svi ostali uzroci zajedno”.

Kako je to jedan vizionar i napredni učitelj morala rekao: “Bićemo onoliko samostalni, za vrijeme i vječnost, koliko su nam to omogućile naše navike”. Nema ničeg tajnog u prirodi nečijeg karaktera. “Karakter se otkriva ne kroz povremena dobra ili loša djela, već kroz namjere koje se ispoljavaju kroz naučene reči i djela”.

Uvijek ustati

Pretpostavimo sad, da u toku učenja novih puteva u mozgu, skliznete opet na stari drum. Možda ste imali ovakvo iskustvo. Možda ste živjeli novim životom mjesecima i onda odjednom počnete opet da se ponašate kao i ranije (prije novog iskustva). Izgubili ste kontrolu. Stari đavo vam opet šapuće u uvo, “Aha! Ništa nijesi postigao. Nijesi se ni malo promijenio. Ostao si isti.” Nikad ne slušajte taj glas, jer on vas nije podsjetio ni na jednu bitku koju ste idući novim putevima izvojevali niti vam je išta rekao o fizičkim i hemijskim promjenama koje su se desile na novonastalim moždanim putanjama. Dakle, kad padnete, ustanite i nastavite da radite na novom putu. Nijeste izgubili tlo na novom putu – novi dugmići nijesu izbrisani slučajnim padom.

Dr Elden Čalmers

5 1 1 1 1 1 Ocijeni 5.00 (1 Glas)
  1. Najnovije
  2. Najčitanije

Zdravko Vucinic: Prirodno lijecenje neizlecivih bolesti

Zdravko Vucinic: Kako procistiti organizam

Sasvim drugacije sa Zdravko Vučinić,specijalistom prirodnog lecenja

SASVIM DRUGAČIJE sa specijalistom prirodne medicine Zdravkom Vucinic

Portal BUDITEZDRAVI.info pokrenut je 2012. godine i namijenjen je svim ljudima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta koji govore jezicima naroda bivše Jugoslavije, a koji su zainteresovani da se kvalitetno informišu o svim aspektima zdravlja.

Opširnije

Najbolje ocijenjeni

  • 1
Copyright © 2012 Institut za prirodnu medicinu Podgorica. Sva prava zadržana.
Codepixel
Izrada sajta