Analiza o čokoladi: Odbacite je što prije

14/01/2013   Zdravko Vučinić   Nezdrava ishrana
Analiza o čokoladi: Odbacite je što prije

Kako se čokolada proizvodi, šta je sadržano u njoj, koje su opasnosti za odrasle, a naročito za djecu?

Procjena čokolade treba, po našem mišljenju, da dovede do odbacivanja uzimanja čokolade kao podesne hranljive namirnice zbog tri razloga:

(1) zbog njene svojstvene hemijske toksičnosti (otrovanosti),

(2) aditiva koje je potrebno dodati da bi bila ukusna

(3) zagađjivača koji se javljaju u  čokoladi zbog nehigijenskih metoda berbe i primarne proizvodnje.

Razmotrimo svaki od ova tri razloga posebno.

Svojstvene hemijske karakteristike čokolade

Čokolada je po svojoj prirodi veoma neukusna, jer je gorka i neprijatna. Proces obrade čokolade je takav da ona postaje veoma alkalna, što je čini još gorčom, pri čemu se sam proces smatra nezdravim. Gorak ukus se uopšteno smatra neprijatnim. Takav ukus je obično povezan sa štetnim alkaloidima, pirolizatima i drugim otrovnim supstancama. Osjećaj neprijatnog ukusa predstavlja upozoravajući signal da se nešto potencijalno štetno nalazi u ustima. Prikrivanje štetnog agensa šećerom i začinom ne uklanja opasnost. Teobromin iz čokolade je osnovni metilksantin, jedan od štetnih alkaloida koji prouzrokuju abnormalan rast žlezda, stimulaciju centralnog nervnog sistema, nesanicu, depresiju i nervozu.

Poznato je da soli teobromina prouzrokuju nelagodnost u stomaku, rumenilo kože uz osjećaj topline i opšti ili lokalizovani svrab. Bubrezi i jetra su uglavnom uključeni u detoksifikaciju (otklanjanje otrova) i izlučivanje supstance. Ako bubrezi rade slabije, teobromin se može nagomilavati do visokog nivoa u krvi.

Drugi metilksantini, vjerovatno kofein i teofilin, koji se takođe javljaju u čokoladi, pojačavaju neželjene odlike njenog hemijskog sastava. U toksične (otrovne) efekte teofilina spadaju nadraživanje stomaka, uz nelagodnost, mučninu i povraćanje kao i stimulaciju nervnog sistema.

Nedavno je čokolada optužena za moguće izazivanje uvećanja prostate kod muškaraca. Pošto je poznato da čvorovi u prostati koji su slični tumorima u dojki povećavaju rizik od raka, treba se sve učiniti kako bi se spriječio takav rast.

Čokoladno mlijeko opasno

čokolada - mlijekoSve vrste kakaoa sadrže više tanina po šolji u odnosu na količinu u prosječnoj šolji crnog čaja. Tanin je povezan sa određenim vrstama raka sistema za varenje. Djeca će vjerovatnije imati probleme sa mokrenjem u krevetu ako im se daje kakao. Sadržaj kofeina može da bude i do 112 miligrama po šolji napitka od kakaoa. Smatra se da kakao ometa apsorpciju kalcijuma. Visok nivo fosfata koji se javlja tokom metabolizma kakaoa nastaje usljed smanjenja nivoa kalcijuma u krvi.

Prema tome, suprotno od savjeta koji ponekad daju ljekari i dijetetičari, čokoladno mlijeko nije dobar način da deca koja rastu dobiju kalcijum!

Kakao koji uzimaju djeca može u stvari da veže kalcijum i druge hranljive sastojke koje dobijaju iz odličnih izvora kao što su povrće, integralne žitarice, mahunarke i voće.

Oksalna kiselina

Čokolada sadrži 0,45 do 0,49% oksalne kiseline. Oksalna kiselina može da se kombinuje sa kalcijumom i da formira nerastvorljivo jedinjenje, kalcijum-oksalat, koji se izbacuje iz tijela, još više umanjujući količinu dostupnog kalcijuma u crevnom sistemu.

Aditivi koji se moraju dodati da bi se maskirala gorčina čokolade

Velika količina šećera je neophodna kako bi čokolada bila ukusna. Šećer remeti apsorpciju i korišćenje kalcijuma, smanjuje sposobnost bijelih krvnih zrnaca da uništavaju klice, ometa razmišljanje, podstiče neposlušnost i loše ponašanje kod djece, i izaziva propadanje zuba i čir želuca. Štaviše, sa čokoladom se moraju kombinovati neke vrste uljanih emulzija kako bi se odstranio njen neprijatan ukus i zrnasta struktura. Obično je ta emulzija mlijeko, krem ili ulje od žitarica što proizvodi masnu i nezdravu hranu. Svaka razumna porcija čokoladnog mlijeka će usporiti varenje i izazvati fermentaciju (djelimično razlaganje velikih molekula hranljivih materija). Kada se pojedu, masti mogu da prouzrokuju grupisanje crvenih krvnih zrnaca, blokirajući kapilarnu cirkulaciju u mozgu i smanjujući mentalne sposobnosti.

Test na djeci

Čokoladno mlijeko definitivno nije hrana za djecu. Učitelj osnovne škole iz jugoistočnog dijela Novog Meksika je 1988. godine, sumnjajući da je čokolada krivac za često neprihvatljivo ponašanje svojih učenika, odlučio da izvrši mali eksperiment. Iako su njegovi učenici imali naviku da svakog dana donose obilne količine čokoladnih slatkiša kako bi ih jeli tokom pauza, ručka i tokom bilo koje druge prilike koju su mogli da nađu, on je jedan dan zabranio njihovu upotrebu do posljednjeg časa.

U preostalom času do kraja školskog dana, dao je test iz matematike koji je sadržao niz problema umjerene težine. Učenici su se brzo udubili u tihi svijet brojeva. Učitelj je šetao između njih, uočavajuci kako se vrši uredan i pažljiv rad.

Petnaest minuta od početka testa, učitelj je dao tanku tablu čokolade svakom učeniku. Žudno otvarajući svoje slatkiše, učenici su ubrzo počeli da mljackaju i rješavaju zadatke. Nakon samo nekoliko minuta, u učionici je vladala neobična promjena. Tiha ozbiljnost je zamijenjena nemirnošću i gubitkom pažnje. Preciznost pisanih znakova se izgubila. Manje smetnje su izazivale priču i opšte nemirno ponašanje. I najveći dio vremena, učenici više nijesu mogli da rješavaju matematičke probleme. Eksperiment nije vršen pod naučnim uslovima, ali je bio dovoljan da ubijedi učitelja da čokolada, ili nešto u njoj, nije bilo prijatelj obrazovanju.

Pravljenje čokolade i kontaminanti u njoj

Većina plodova kakaoa se proizvodi u zemljama u kojima je sanitarni nivo uglavnom daleko ispod nivoa u SAD. Evo nekih informacija koje su i zanimljive i korisne: Kakao je malo, lijepo drvo, prilagođeno na tropske regione svijeta, gdje se godišnje proizvode miliona kilograma čokolade, mliječne čokolade i kakaoa u prahu. Tropske oblasti u zapadnoj hemisferi kao i Gana, Nigerija, države zapadne Afrike, Samoa, Madagaskar i Cejlon uzgajaju to ukrasno i komercijalno drvo.

Plodovi ovog drveta su postali komercijalni proizvod za svjetsku potrošnju u 17. vijeku. Kortezu se pripisuje zasluga za uvođenje plodova kakaoa u Španiju 1528. godine. Šećerna trska je u to vrijeme postajala komercijalno istaknuta i korišćena je za zaslađivanje čokoladnih napitaka. Čokolada je u početku korišćena kao hladni napitak i često je bila vrlo gusta, tako da je kašika mogla da stoji u uspravnom položaju u njoj.

Prodavnice čokolade su otvorene u Londonu već 1657. godine kako bi bogatim ljudima prodavale pomodna pića. Kakao je izraz koji se koristi za drvo, a farme na kojima se ono uzgaja zovu se farme kakaoa. Kakao se definiše kao namirnica koja se priprema zagrijevanjem i mljevenjem „očišćenog“ sjemena kakaoa. Čokolada je čvrsta ili poluplastična namirnica koja se priprema finim mrvljenjem do tačke pulverizacije (drobljenja) kakaoa. On sadrži najmanje 50% masti. Izraz „kakao“ se takođe koristi za prah načinjen od izdrobljenog komada koji ostaje nakon pravljenja putera od sjemena kakaoa.

Puter od kakaoa predstavlja mast kakaoa, koja je u čvrstom stanju na sobnoj temperaturi sa tačkom topljenja između 33 i 34,5 stepena Celzijusa. Sjeme kakaoa se formira u mahunama dugim 15-25 centimetara u zrelom stanju, i variraju u boji između zelene, crvene i žute. Svaka mahuna sadrži 25-50 sjemena i jedna mahuna daje između 28 i 57 grama suvog sjemena. Prosečno drvo nosi plodove cijele godine, ali proizvodi samo 20-30 mahuna ili oko 1 kilogram suvog sjemena godišnje.

Mahuna sadrži bijelu pulpu koja je ukusna i koristi se za pravljenje pića i želea za dezert, ali je sjemenje gorko i steže grlo. Ono ima bijelu, veoma blijedu ljubičastu ili tamno purpurnu boju. Čokolada se pravi od sjemena.

Mahune se sjeku sa drveta i razvrstavaju po tipu i kvalitetu. Mahune se otvaraju i sjemenje se vadi. Sada je sve spremno za proces fermentacije koji se odigrava 3-8 dana. Na vrhuncu fermentacije, temperatura može da dostigne 40 stepena Celzijusa. Fermentacija se odigrava u kutijama, na prostirkama ili u pletenim džakovima. Fermentacija je neophodna za razvoj ukusa čokolade. Tokom procesa fermentacije, sopstveni enzimi sjemena i divlji kvasci ubrzavaju proces fermentacije.

Kancerogene supstance

Fermentacija se uglavnom odigrava u dvorištima lokalnih farmera. Tokom tog procesa, djeca i odrasli prelaze preko gomila; insekti, glodari i male životinje prave gnezda u tim gomilama, i tokom primarnog dijela proizvodnje čokolade može doći do različitih vrsta kontaminacije (zagađenja). Pokazano je da se velike količine aflatoksina (agens iz buđi koji proizvodi rak) mogu naći u sjemenu kakaoa. Mnogi hemičari su izvijestili o kontaminaciji kakaoa aflatoksinom.

Aflatoksin je jedan od najmoćnijih poznatih agenasa koji izazivaju rak.

Insekti i dlake glodara

U knjižici koju je izdalo Američko ministarstvo zdravlja i socijalne politike pod naslovom „Defektni nivoi kontaminanata u hrani“, lista „trenutnih nivoa prirodnih ili neizbježnih defektnih nivoa u hrani“ nabraja prirodne defektne nivoe u čokoladi u obliku „insekatskih, glodarskih i drugih prirodnih kontaminanata“ koje dopušta FDA(Američka agencija za hranu i ljekove):

čokolada„U čokoladi i čokoladnim tečnostima koje se koriste za proizvodnju takvih proizvoda kao što su Hersijeva (Hershey´s) čokolada dozvoljeno je do 120 fragmenata insekata po šolji (227 grama) ili dvije dlake glodara po šolji“. Obična Hersijeva čokolada je teška 20 grama, što znači da svaki put kada jedete tablu čokolade, ona može da sadrži dlaku glodara i 16 djelova insekata, a da i dalje ima blagoslov FDA. Kada čitam ove podatke, srećna sam zbog rogača i velikog broja proizvoda nalik na čokoladu, koji se prave od njega, a koji imaju daleko manju vjerovatnoću kontaminacije.

Nakon fermentacije, sjemenje se suši na suncu ili u peći, a zatim je spremno za prevoz brodom do proizvođača čokolade. U fabrici se sjeme prži i stavlja u mašinu koja ga lomi i uklanja ljuske. Sjeme kakaoa se zatim stavlja na čelicne valjke. Pošto sjeme sadrži 53-54% masti, proces mrvljenja proizvodi čokoladnu „tečnost“ čvrstine nalik na puter od kikirikija.

Aditiv za alkalinizaciju kisjelog semenja ili „tečnosti“ dalje potamnjuje kakao i mijenja ukus kako bi bio blaži. Kakao puter se odvaja uz pomoć ogromnog pritiska i toplote, i koristi se u farmaceutskim preparatima, kozmetici, sapunima i drugim proizvodima. Pošto se šećer i masti izlučuju iz poslastice, dodaju joj se aditivi kako bi se spriječilo izbijanje tih materija na površinu.

Probano je sa raznim aditivima ili modifikacijama masti, ali nijedan način nije potpuno zadovoljavajući u sprečavanju migracije masti. Užeglost masti se obično može uočiti nakon skladištenja na 30 stepeni Celzijusa, u roku od 6 do 12 nedelja.

Neprijatan miris nagovještava prisustvo štetne promene koja se javlja sa starenjem masti. Užeglost se može odložiti dodavanjem različitih sastojaka uključujući pivski kvasac ili koncentrate priremljene od ovsenog brašna u količinama koje su jednake količini od ukupno 3% ukupne težine smjese. Agensi za mijenjanje proteina se dodaju kako bi se obezbijedila glatka struktura, što dalje poremećuje ravnotežu sadržaja hranljivih materija prema masnoći.

Zašto alergije

U čokoladnom prahu ili presovanom komadu ne smije biti više od 75 fragmenata insekata u 3 supene kašike praha. Mnoge osobe koje vjeruju da su alergične na čokoladu su u stvari alergične na životinjske djelove koji se nalaze u čokoladi. Četiri procenata sjemenja kakaoa može biti zaraženo insektima. Životinjski ekskreti (kao što je vidljivi izmet pacova) ne smiju da premaše 12 miligrama po kilogramu čokolade! Izgleda neobjašnjivo da je čokolada ikada mogla da se smatra kao dobra hranu za djecu.

Rogač kao zamjena za čokoladu

Što se nas tiče, naš nivo prefinjenosti u hrani bi trebao da bude dovoljan da zbog bilo koje od gore spomenutih odlika trajno izbacimo čokoladu iz  ishrane. Dostupna je dobra zamjena za čokoladu koja će se daleko vjerovatnije uzgajati i ubirati pod sanitarnim uslovima. Govorimo o rogaču. U sva tri navedena pogleda on predstavlja bolji proizvod od čokolade. Lakši je za pripremanje hrane u odnosu na čokoladu i veoma je ukusan. Ima blag ukus i prirodno je sladak. Preporučujemo ga kao nadmoćniju namirnicu u odnosu na čokoladu ili kakao.

Dr Agata Treš

1 1 1 1 1 Ocijeni 0.00 (0 Glasova)
  1. Najnovije
  2. Najčitanije

Zdravko Vucinic: Prirodno lijecenje neizlecivih bolesti

Zdravko Vucinic: Kako procistiti organizam

Sasvim drugacije sa Zdravko Vučinić,specijalistom prirodnog lecenja

SASVIM DRUGAČIJE sa specijalistom prirodne medicine Zdravkom Vucinic

Portal BUDITEZDRAVI.info pokrenut je 2012. godine i namijenjen je svim ljudima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta koji govore jezicima naroda bivše Jugoslavije, a koji su zainteresovani da se kvalitetno informišu o svim aspektima zdravlja.

Opširnije

Najbolje ocijenjeni

  • 1
Copyright © 2012 Institut za prirodnu medicinu Podgorica. Sva prava zadržana.
Codepixel
Izrada sajta